Celijakija

Savjeti, preporuke, iskustva u rješavanju zdravstvenih tegoba

Celijakija

PostPostao/la marta dana 28 sij 2013 04:26

Nedavno sam otkrila da mi smenta gluten, otkad se držim bezglutenske dijete, sve se bolje osjećam (inače, 'sirova' sam po zimi oko 40%, ostatak godine 70-80%). Još čekam nalaz krvne pretrge, ali liječnica je rekla, s obzirom na reakciju nakon konzumiranja namirnica koje sadrže gluten, da nema sumnje u rezultat.

E sad, pitam se što je s klijanjem sjemnki koje inače sadrže gluten, nestaje li on kada sjeme isklija ili ne? ima li netko iskustva? Koliko su žitarice (pšenica, zob, ječam, pir) važne u ishrani, odnosno jesu li zamjenjive?



Pronašla sam ovaj tekst na stranici https://sanjasretnovrijeme.wordpress.com/2012/03/19/zitarice-1-dio/

Pravilna priprema žitarica

Ljudi koji su živjeli prije industrijalizacije su namakali ili fermentirali svoje žitarice prije nego su ih termički obrađivali. Namakanjem, fermentiranjem, ili klijanjem žitarica aktivira se enzim fitaza koji neutralizira fitinsku kiselinu koja se nalazi u tim namirnicama. Fitinska kiselina je oblik fosfora koji tijelo ne može iskoristiti . Ona na sebe veže razne minerale iz našeg tijela poput kalcija, magnezija, željeza i cinka. Istraživanja su pokazala da konzumiranjem prevelikih količina fitinske kiseline tijelo izlučuje više kalcija nego što ga dobiva. Tako dolazi do ozbiljnog manjka minerala, metabolizam usporava i tijelo počinje funkcionirati na poseban način. Počinje koristiti što je moguče manje minerala za preživljavanje. Osim toga fitinska kiselina inhibira enzime u našem probavnom traktu poput pepsina koji je potreban za razgradnju proteina u želucu, amilaze potrebne za razgradnju škroba u šećere i tripsina, potrebnog za probavu proteina u tankom crijevu što uzrokuje želučane tegobe i kroničan manjak nekih aminokiselina. Odrastao čovjek tako može funkcionirati desetljećima, ali kod djece to brzo dovodi do problema poput rahitisa, slabog rasta i razvoja kostiju, lošeg držanja, preuske vilice, kvarenja zubi, anemije i mentalne retardacije. Lako iskoristiv kalcij iz juha od kosti i svježih mliječnih proizvoda, te vitamin D iz nekih životinjskih masti mogu smanjiti neželjene efekte fitinske kiseline. Tu također pomažu vitamini A, C i betakaroten.
Popularna upotreba neobrađenih mekinja je jedan od najgorih primjera modernih namirnica koje mogu uzrokovati ozbiljne probleme zbog toga što sadrže velike količine fitinske kiseline. Žitne pahuljice, corn-flakes, granola i razne pločice koje se reklamiraju kao zdrava hrana su zapravo štetne za zdravlje zato što su nepravilno pripremljene.

Kod namakanja u toploj filtriranoj vodi može se koristiti svježe iscijeđeni limunov sok, nefiltrirani nepasterizirani jabučni ocat, sirutka( dobivena procijeđivanjem kefira ili jogurta kod kuće) ili mlaćenica-1 žlica kiseline na svaku šalicu žitarica i to sve neka stoji barem 12h na sobnoj temperaturi.

Amarant, quinoa, smeđa riža, heljda ili proso

Te žitarice su najlakše za probaviti jer sadrže manje fitinske kiseline nego druge. Zapravo, heljda, proso i quinoa su više kao sjemenke nego žitarice. 12 sati namakanja omekšat će ih tako da će krajnji rezultat biti laganiji u teksturi.

Žitarice sa glutenom

Gluten je posebno težak za probaviti. Nalazi se u žitaricama poput ječma, bulgura, kamuta, zobi, raži, dinkela, i pšenice. Njihovim namakanjem (barem 24h – 2 žlice kiseline na 1 šalicu žitarica) gluten se djelomično razgrađuje ,a osmosatnim fermentiranjem kao u “beskvasnom” kruhu gotovo u potpunosti.

Treća mogučnost sa takvim žitaricama je da se prokliju, posuše u dehidratoru i samelju u brašno. Takvo brašno se onda može koristiti u svim receptima kao normalno i nije ga potrebno posebno pripremati.

Klijanje također korisno modificira razne nutricionističke elemente. Prema istraživanjima klijanjem pšenice se povećava udio tiamina(B1) za 28%, riboflavina(B2) za 315%, niacina (B3) za 66%, pantotenske kiseline(B5) za 65%, biotina za 111% , folne kiseline za 278% i vitamina C za 300%.

Zobene pahuljice-bitno je da nisu rađene na visokim temperaturama jer se pritom uništi fitaza. Treba ih namakati na sobnoj temperaturi u toploj vodi 24h sa sirutkom, lim.sokom ili jab.octom uz mali dodatak raženog brašna. Nakon toga ih treba kuhati barem 10 minuta.


Nisam našla baš puno informacija o ovome pa bi bilo super ako bi mi netko mogao reći iz iskustva kako to ide. Osim toga u ovom članku se pretpostavlja termička obrada nakon klijanja i fermetiranja, koliko sam ja shvatila, i ne znam koliko je to važno. Do daljnjeg ću klijati 'sigurne' sjemenke s obzirom na reakciju koju imam na gluten.

Unaprijed zahvaljujem na odgovorima! %%-
Avatar
marta
 
Postovi: 47
Pridružen/a: 17 pro 2011 18:26

Re: Celijakija

PostPostao/la Luna dana 28 sij 2013 10:57

O žitaricama i glutenu ima dosta na stranici:
http://istineilaziohrani.blogspot.com/2 ... hrani.html
I popis bezglutenskih varijanti.
Avatar
Luna
Site Admin
 
Postovi: 1772
Pridružen/a: 08 svi 2008 11:02
Lokacija: Zagreb

Re: Celijakija

PostPostao/la Petar dana 28 sij 2013 11:16

Slažem se sa svim navodima u tekstu koji je navela Marta osim slijedećeg: "Lako iskoristiv kalcij iz juha od kosti i svježih mliječnih proizvoda, te vitamin D iz nekih životinjskih masti mogu smanjiti neželjene efekte fitinske kiseline."
Kalcij iz bilo kojih životinjskih proizvoda nije lako iskoristiv, naprotiv, vrlo malo ga se iskoristi, stvara i kiselinu za čiju neutralizaciju tijelo uzima kalcij iz naših kostiju, pa i to što se apsorbira izgubi se na taj način. Samo kalcij iz biljnih namirnica je najbolji kalcij.
Da, fitinska kiselina predstavlja problem ako jedemo previše namirnica koje ju sadrže, ali u manjim količinama fitinska kiselina je antikancerogena. Onaj tko ne jede previše žitarica, po mom mišljenju, ne treba brinuti zbog fitinske kiseline. Dovoljno je namakati orašaste plodove i sjemenke i neće biti problema.
Petar
 
Postovi: 52
Pridružen/a: 19 lip 2011 21:57

Re: Celijakija

PostPostao/la marta dana 28 sij 2013 13:15

Hvala Luna, ali već sam prije temeljito pročitala taj tekst i slične tekstove. Puno je pomoglo.

Sve mi je to novo s glutenom i nisam još posložila sve vezano uz to. Nije mi problem izbaciti žitarice, ali mi se čini da nije loše ako ih mogu jesti. Istina, nisam ih nikad jela puno, ni prije što šam počela jesti više sirove hrane.

Treća mogučnost sa takvim žitaricama je da se prokliju

Njihovim namakanjem (barem 24h – 2 žlice kiseline na 1 šalicu žitarica) gluten se djelomično razgrađuje ,a osmosatnim fermentiranjem kao u “beskvasnom” kruhu gotovo u potpunosti.

Zna li itko pouzdano nestaje li gluten zblija kod klijana? Ova druga navedana opciija 'gotovo u potpunosti' vjerojatno nije rješenje.
Avatar
marta
 
Postovi: 47
Pridružen/a: 17 pro 2011 18:26

Re: Celijakija

PostPostao/la marta dana 22 vel 2013 01:08

Ovako, od početka bezglutenske dijete javio mi se problem s jedenjem većih količina slatkog. Prije bi pojela šnjitu integralnog kruha u 2 tjedna i tjesteninu jednom do dva puta tjedno jednu porciju. Nisam bila sklona keksima i kolačima. Sada tamanim suho voće i tamnu čokoladu više nego što bi htjela, a i ove verzije pečenog kruha od žitarica bez glutena jedem više nego prije 'obični' kruh. Uvela sam više sireva i mlijeka (sirovojelskih ód orašastih plodova, sama pravim). Prije sam ih jako rjetko pravila, jednom u mjesec, dva. Počela sam raditi klice. To sve pomaže, ali nije mi jasno što se događa samnom jer sam mislila da nisam puno konzumirala psenične proizvode prije, a sada se ne uspjevam kontrolirati. A i izgubila sam na kilaži (a bila sam na granici mršavog) pa mi i to radi probleme s okolinom. Oni najbliží za sada imaju razumjevanja jer mi je bolje nego prije koji mjesec. Ako ima savjeta i komentara, slušam/čitam! :)
Avatar
marta
 
Postovi: 47
Pridružen/a: 17 pro 2011 18:26


Natrag na Zdravstveni problemi & rješenja

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.