Stevija

Superhrana - biljke, voće, povrće s ljekovitim svojstvima

Stevija

PostPostao/la eni dana 24 stu 2008 15:17

Koristite li steviu? Znate li gdje se kod nas može nabaviti biljka za uzgoj? Čitala sam o njenim brojnim pozitivnim stranama i željela bih je imati! :)
Avatar
eni
 
Postovi: 1121
Pridružen/a: 16 ruj 2008 11:13

Re: Stevija

PostPostao/la Luna dana 25 stu 2008 12:49

eni je napisao/la:Čitala sam o njenim brojnim pozitivnim stranama

Pa natipkaj nam nešto o njoj, za nas koji ne znamo ;)
Avatar
Luna
Site Admin
 
Postovi: 1772
Pridružen/a: 08 svi 2008 11:02
Lokacija: Zagreb

Re: Stevija

PostPostao/la eni dana 02 pro 2008 08:15

Evo malo o steviji:
Stevia je grm, porijeklom iz Paragvaja. Guarani Indijanci su je koristili preko 1700 godina kod raznim oboljenja, za brzo zarastanje rana, protiv umora, protiv zatvora i napuhivanja, kod velike gojaznosti, protiv povećane želučane kiseline, protiv gljivica, kod povećane mokraćne kiseline i gihta, ja jačanje pankreasa, jetre i kralježnice, kod upala grlo i da bi kožu očuvali mladom. Stevia čuva mladost i briše tragove godina.
U 16. stoljeću su Španjolci primijetili ovu biljku, koju su Indijanci koristili u tajnosti, a prva ispitivanja obavio je botaničar Moises Santiago Bertoni 1889. godine. Napisao je studiju i u njoj naveo da je stevia slađa od šećera 200 do 400 puta, ali bez istih efekata. To je biljka s puno pozitivnih efekata, po sastavu i djelovanju se može usporediti sa zelenim čajem, a po kakvoći s majčinim mlijekom. List sadrži mnoštvo minerala i oligoelemenata.
Oko 1940. g. je uzgajana u Engleskoj kako bi se popunile rezerve "šećera" zbog rata. 1950. g. u Japanu se počela uzgajati, a od 1970. se koristi kao zaslađivač umjesto aspartama koji je u Japanu zabranjen.
Avatar
eni
 
Postovi: 1121
Pridružen/a: 16 ruj 2008 11:13

Re: Stevija

PostPostao/la Luna dana 02 pro 2008 09:27

eni je napisao/la:od 1970. se koristi kao zaslađivač, umjesto aspartama, koji je u Japanu zabranjen

Sad kada sam ovo pročitala sam se sjetila da sam čula za Steviu kao zaslađivač na nekim stranim raw food siteovima ili sam negdje vidjela da se navodi kao sastojak recepata. Nisam vidjela da je ima za kupiti na području RH.
Avatar
Luna
Site Admin
 
Postovi: 1772
Pridružen/a: 08 svi 2008 11:02
Lokacija: Zagreb

Re: Stevija

PostPostao/la velvet dana 02 pro 2008 10:54

O "steviji" sam citao neki dan u novinama koje djele u DM-u, ako ih nadjem kod kuce skeniracu clanak i staviti ovdje sutra %%-
Avatar
velvet
 
Postovi: 1237
Pridružen/a: 15 ruj 2008 09:43

Re: Stevija

PostPostao/la Luna dana 02 pro 2008 11:03

velvet je napisao/la:O "steviji" sam citao neki dan u novinama koje djele u DM-u, ako ih nadjem kod kuce skeniracu clanak i staviti ovdje sutra %%-

Super ;) To znači da ga/je ima i za kupiti u DM-u?
Avatar
Luna
Site Admin
 
Postovi: 1772
Pridružen/a: 08 svi 2008 11:02
Lokacija: Zagreb

Re: Stevija

PostPostao/la velvet dana 02 pro 2008 11:48

Hmmmm.....tko ce ga znat, mogao bi otici sad pod pauzom do DM-a i pitati ?
Avatar
velvet
 
Postovi: 1237
Pridružen/a: 15 ruj 2008 09:43

Re: Stevija

PostPostao/la velvet dana 02 pro 2008 12:57

velvet je napisao/la:Hmmmm.....tko ce ga znat, mogao bi otici sad pod pauzom do DM-a i pitati ?


Bio sam i nema. Ali ne znaci da nema u ZG.
Avatar
velvet
 
Postovi: 1237
Pridružen/a: 15 ruj 2008 09:43

Re: Stevija

PostPostao/la velvet dana 03 pro 2008 11:34

Copy-paste iz DM casopisa

Zasladivači od stevije postaju sve popularniji na tržištu dijetetskih proizvoda, jer ne povećavaju razinu glukoze u krvi, ne debljaju, a i ljekovito djeluju. Proizvode se od Stevie Rebaudiane, biljke iz porodice Compositae, koja raste u Paragvaju, a odnedavno se uzgaja i u Hrvatskoj. Uzgojom stevije u Hrvatskoj zasad se bavi samo doc. dr. sc. Bruno Novak iz Zavoda za povrćarstvo Agro-nomskoga fakulteta u Zagrebu. Docent Novak već godinama rasaduje biljke stevije, a jesenas je obrao prvo polje stevije, zasađeno na zemljištu Agronomskoga fakulteta, te je u grijane staklenike spremio 20-ak biljaka da dobije sjeme za iduću sezonu. "Želim popularizirati uporabu stevije u Hrvatskoj, jer je to vrlo zdrava namirnica koja može potpuno zamijeniti šećer, a odlično uspijeva u našoj zemlji", kaže doc. Novak, koji je prije nekoliko godina prvi u Hrvatskoj uzgojio i popularizirao batat, a zaslužan je i za populariziranje brokule prije 15 godina.
300 puta slađa od šećera
"Stevija je 300 puta slada od šećera, a sladak okus potječe od glikozida stevozid i reba-udizid. Istraživanja su pokazala da ljudski organizam ne probavlja te slatke glikozide, tako da se oni ne pretvaraju u glukozu, što znači da je glike-mički indeks stevije nula. Stevija ima i ljekovita svojstva jer sadrži kalij, kalcij, krom. željezo, mangan, bjelančevine, beta karotene i sterole.
Stevija je idealan zaladivač i za dijabetičare, jer djeluje na oporavak gušterače i uspostavu stvaranja inzulina", kaže Novak o toj grmolikoj biljci, kojom se u Paragvaju već 1500 godina zasla-duju gorki ljekoviti pripravci, čajevi i ostali napitci. Potkraj 19. stoljeća ste-viju je za Europljane otkrio talijanski botaničar Berto-ni i tako omogućio njen uzgoj i u drugim dijelovima svijeta. Danas je dostupna u obliku praška dobivena sušenjem i usitnjavanjem lišća ili vodenog ekstrakta, što se u Hrvatskoj može nabaviti samo u biljnim ljekarnama.
"Domoroci su stevijinim lišćem također brzo ublažavali glad i liječili neke bakterijske bolesti probavnoga sustava, jer ima baktericidna svojstva, a onemogućava rast i ostalih infekcijskih organizama. Stevija ima čak i antikancerogena svojstva te jača imunitet, tako da je čaj od stevije dobro piti za oporavak od gripe ili prehlade.
Ne izaziva karijes
Stevija ne gubi svojstva ni na visokim temperaturama, tako da se njome mogu zasladivati vrući čajevi, a služi i za pečenje kolača. Okus stevije istovjetan je okusu bijeloga šećera, pa je idealno sladilo za one koji vole slatkiše a pate od prekomjerne debljine, kao i za zdrave ljude koji to žele i ostati. A pri zasladivanju potrebno je 300 puta manje stevije nego šećera. Stevija, osim toga, ne izaziva karijes, sprečava nastanak zubnoga plaka i nema štetnih nuspojava poput umjetnih zaslađivača", veli Bruno Novak.
Unatoč tim pozitivnim zdravstvenim utjecajima američki je Ured za hranu i lijekove (FDA) potkrajem 80-ih pokrenuo postupak zabrane uporabe stevije kao zaslađivača. "Stevija nije postala masovno rabljeni zasladivač zbog industrijskog lobija šećera od šećerne trske, a u novije vrijeme i zbog industrije umjetnih zaslađivača, jer bi mogla ugroziti njihovu prodaju. Biljka stevije ne može se patentirati, za razliku od aspartama ili saharina, koji obiluju štetnim nuspojavama", kaže Novak. Uskoro i kola sa stevijom
Profesor Olney s VVashin-gtonskog sveučilišta tvrdi da aspartam sudjeluje u razvoju raka mozga u djece, a američki Centar za kontrolu bolesti posjeduje provjerene izvještaje o 92 nuspojave što ih izaziva aspartam: od glavobolje i mučnine do depresije i sljepoće.
Dokazano je da produkti razgradnje aspartama - meta-nol i formaldehid - prouzro-čuju smrt stanica, dok saharin i ciklamati izazivaju rak kod eksperimentalnih životinja. Unatoč tomu umjetni su zasla-divači ipak na tržištu, a zabrana uporabe stevije kao zaslađivača nije ukinuta, iako nimalo štetno ne utječe na ljudsko zdravlje.
No steviju već godinama upotrebljavaju Japanci, a odne-davno i Australci. Nedavno su čak i Pepsi Cola i Coca Cola najavile proizvodnju svojih napitaka sa stevijom.
"Pripravci od stevije koji se mogu nabaviti u Hrvatskoj su iz uvoza jer se u nas još nitko ne bavi uzgojem te biljke, iako imamo puno neobrađenih površina i odlične klimatske uvjete za njen uzgoj. Zbog toga ju ja želim popularizirati te povezati proizvođače i prehrambenu industriju, gdje bi stevija mogla naći svoje mjesto. Stevija je grmolika biljka, sadi se početkom travnja, ljeti se lišće podbire, a u kasnu se jesen, prije cvatnje, obere sve lišće te suši u sušionicama ili u hladu. Nakon toga ono se melje te se može pohraniti i čuvati nekoliko godina. Stevijin bi korijen u Dalmaciji mogao prezimiti pa bi biljka mogla rasti i listati nekoliko godina, baš kao i u Paragvaju.
Uzgoj stevije u Dalmaciji
Sljedeće godine posijat ćemo pokusna polja stevije u Dalmaciji i Istri, a logistiku kanimo pružiti svakom poljoprivredniku koji želi uzgajati steviju. Uočeno je da nasadi stevije odbijaju kukce nametnike, posebno skakavce, pa je vrlo korisna i za one koji su skloni ekološkoj poljoprivredi. Uzgoj stevije pravi je izazov za poljoprivrednike, jer o načinu sadnje i obrade ovisi slatkoća njenih listova, a nije zanemariva ni zarada, jer su pripravci od stevije poprilično skupi", kaže Novak, koji se prije deset godina počeo baviti povrtnim kulturama što pomažu dijabetičarima i općenito ljudima koji imaju problema sa šećerom u krvi.
"Kad je počelo globalno zatopljenje, stao sam razmišljati o uvođenju kvalitetnih povrtnih kultura iz drugih podneblja koje bi mogle uspijevati i kod nas. Najprije sam se posvetio popularizaciji batata, jer ima slatkast okus, a ne povisuje razinu glukoze u krvi.
Odnedavno uzgajam i jam, biljku koja smanjuje razinu šećera u krvi, a i kiselost u želucu, te pripomaže zacjeljivanju rana od gastritisa i čira na želucu", kaže docent Novak. Informacije: tel 01/2393-810
Avatar
velvet
 
Postovi: 1237
Pridružen/a: 15 ruj 2008 09:43

Re: Stevija

PostPostao/la janca dana 03 pro 2008 22:51

lijepo!!! :D %%-
Avatar
janca
 
Postovi: 533
Pridružen/a: 22 lip 2008 19:43

Re: Stevija

PostPostao/la eni dana 04 pro 2008 09:20

Velvet hvala na uštedi kuckanja!
Kod nas u Pž je ima za kupiti u jednoj ljekarni. Mala bočica (10 ili 15 ml) košta 39 kn. Zato bih rado pokušala s uzgojem (djeca vole slatko)!
Avatar
eni
 
Postovi: 1121
Pridružen/a: 16 ruj 2008 11:13

Re: Stevija

PostPostao/la velvet dana 04 pro 2008 10:19

Sve sto treba je javiti se covjeku na telefon i dogovoriti isporuku =:)
Avatar
velvet
 
Postovi: 1237
Pridružen/a: 15 ruj 2008 09:43

Re: Stevija

PostPostao/la Luna dana 04 pro 2008 15:48

eni je napisao/la:Kod nas u Pž je ima za kupiti u jednoj ljekarni. Mala bočica (10 ili 15 ml) košta 39 kn.

Kako se prodaje? U tekućini ili u prahu? Privatna ili državna ljekarna? Jesi li je probala? :)
Avatar
Luna
Site Admin
 
Postovi: 1772
Pridružen/a: 08 svi 2008 11:02
Lokacija: Zagreb

Re: Stevija

PostPostao/la eni dana 10 pro 2008 08:43

Ljekarna je privatna, imaju dosta stvari i iz makronovinog programa. Stevia se prodaje u tekućini, nisam je još probala kupiti iako sam je "jela" u kolačima prije.
Avatar
eni
 
Postovi: 1121
Pridružen/a: 16 ruj 2008 11:13

Re: Stevija

PostPostao/la eni dana 11 pro 2008 09:00

Jutros mi je radni kolega (koji je iznenada saznao da pati od diabetesa) donio steviu u prahu (nabavio u ljekarni). 38 g je platio 141,06 kn.
Avatar
eni
 
Postovi: 1121
Pridružen/a: 16 ruj 2008 11:13

Re: Stevija

PostPostao/la Luna dana 11 pro 2008 15:53

eni je napisao/la:38 g je platio 141,06 kn.

Uh...#:-sZbilja je skupo.
Avatar
Luna
Site Admin
 
Postovi: 1772
Pridružen/a: 08 svi 2008 11:02
Lokacija: Zagreb

Re: Stevia

PostPostao/la monalisa dana 19 sij 2009 14:19

Koristim Steviu u prahu od rujna 2008g. Čini se skupa kada je kupujete, ali količina od 38 gr. je dostatna za nekoliko mjeseci (još je nisam potrošila!) Stavljam je u kolače, kavu, sve slastice. Jako sam zadovoljna i super mi je.
monalisa
 
Postovi: 1
Pridružen/a: 19 sij 2009 11:34

Re: Stevia

PostPostao/la eni dana 27 sij 2009 08:55

Pozdrav Monalisa i dobrodošla!

Gdje kupuješ steviu u prahu? Kod nas je jako teško nabaviti je pa molim otkrij svoj izvor! ;)
Avatar
eni
 
Postovi: 1121
Pridružen/a: 16 ruj 2008 11:13

Re: Stevija

PostPostao/la Luna dana 12 ožu 2009 17:02

slika

Stevija - zabranjena biljka?
Stevia Rebaudiana biljka je iz porodice Compositae. Podrijetlom je iz Paragvaja gdje se više od 1500 godina koristi kao zaslađivač gorkih ljekovitih pripravaka, čajeva (mate čaj!) i ostalih napitaka. Krajem 19. stoljeća steviju je »otkrio« talijanski botaničar Bertoni i tako omogućio njezin uzgoj i u drugim krajevima svijeta. U obliku praška dobivenog sušenjem lišća ili vodenog ekstrakta stevija je vrlo slatkog okusa. Prirodni sastojci stevije glikozidi (steviozidi i rebaudiozidi A i C) čine je i do 300 puta slađom od običnog šećera. Stoga su je Guarani (južnoamerički domoroci) nazivali »list slatkog meda«.
Stevija je prirodni zaslađivač, za razliku od šećera ne izaziva karijes niti nepoželjnu toleranciju na okus, sprečava nastajanje zubnog plaka, nema kalorija, nema štetnih nuspojava poput umjetnih zaslađivača i otporna je na visoke temperature (pogodna i za pripravu kolača!). Uzgoj stevije i priprava zaslađivača jednostavni su i jeftini postupci. Stevija je grmolika biljka koja se sadi u proljeće, a u kasnu jesen, prije cvatnje, beru se listovi i suše na suncu nekoliko dana. Zbog svojih svojstava stevija je dobar izbor za dijabetičare, za ljude s povišenim tlakom ili prekomjernom težinom i za sve one koji izbjegavaju rafinirani šećer u prehrani. Stevija snižava razinu šećera u krvi, ne utječe na inzulin (važno za dijabetičare!), snižava i visoki krvni pritisak, smanjuje osjećaj gladi, poboljšava probavu... (vidi knjigu Douglasa Kinghorna »Stevia: Genus Stevia«, Taylor&Francis, London, 2002). Konačno, najnovija istraživanja pokazuju da preparati stevije sudjeluju i u sprečavanju nastanka raka (Pure Appl. Chem. 2002, 74, 1309).

Zaštita monopola
Međutim, krajem 80-ih godina prošlog stoljeća američki Ured za hranu i lijekove (FDA) iznenada je pokrenuo postupak kojim se zabranjuje upotreba stevije kao zaslađivača. Deset godina kasnije Znanstveni odbor za hranu Europske komisije slijedi uredbe američkog ureda i također zabranjuje steviju uz zaključak da »ne postoje zadovoljavajući podaci koji podupiru sigurnu upotrebu tog proizvoda«. Nakon pozornije analize vidljivo je da ti zakoni nisu znanstveno utemeljeni, već su, najvjerojatnije, kompromis između industrije umjetnih zaslađivača (Monsanto, Hoechst i dr.) i proizvođača prirodne hrane. Na tržištu umjetnih zaslađivača (aspartam-E951, saharin-E954, acesulfam-E950, ciklamati-E952 i dr.) pojava stevije kao prirodnog alternativnog proizvoda ugrozila je interese mnogih kompanija, te posebno razvikane proizvode poput Natreena i NutraSweeta. Budući se biljka stevija ne može patentirati pa je, stoga, jeftina i svima lako dostupna, »ugroženim« kompanijama je odgovarala zakonska zabrana američkog ureda.

Slatki otrovi
Zanimljivo je da standardi znanstvenih provjera stevije nisu, na isti način, primijenjeni pri kontroli umjetnih zaslađivača. Naprotiv, istraživanja tih kemikalija »kontaminirana« su kontroverzama i ignoriranjem znanstvenih rezultata. Profesor Olney sa Washingtonskog sveučilišta u St. Louisu tvrdi da umjetni zaslađivač aspartam sudjeluje u razvoju raka mozga kod djece (J. Neuropathol. Exp. Neurol. 1996, 55, 1115), dok profesor Gurney iz istoga grada tvrdi da ne postoje statistički pokazatelji povećanja učestalosti raka mozga (J. Natl. Cancer Inst. 1997, 89, 1072). Američki Centar za kontrolu bolesti posjeduje provjerene izvještaje o 92 nuspojave koje izaziva aspartam - od glavobolja i mučnina do depresije i sljepoće. Još je više znanstvenih radova koji upućuju na moguće patološke efekte aspartama. Među najnovijim radovima objavljena je i japanska studija o njegovoj citotoksičnosti (J. Pharmacol. Sci. 2003, 91, 83). Pokazano je da produkti razgradnje aspartama (metanol, formaldehid) uzrokuju smrt stanica (timocita). Sve to, izgleda, nije dovoljno da se razmotri zabrana upotrebe aspartama u prehrambene svrhe. Ostali umjetni zaslađivači (saharin i ciklamati) izazivaju rak kod eksperimentalnih životinja, no ipak se nalaze na slobodnom tržištu. Zabrana upotrebe stevije kao zaslađivača nije ukinuta.

Stevija - izazov i za Hrvatsku
U Hrvatskoj se proizvodi stevije (vodena otopina, uvoz iz Italije) ne mogu naći u ljekarnama, već jedino u specijaliziranim biljnim drogerijama. Obilježeni su kao dijetetski pripravci, što »u prijevodu« znači da se zakonski ne mogu koristiti kao zaslađivači. Rezultati ankete provedene u hrvatskim ljekarnama pokazali su da gotovo nijedna magistra farmacije nikada nije čula za steviju!
U Japanu, naprotiv, proizvodi stevije čine oko 50 posto tržišta zaslađivačima. Nakon skandala s umjetnim zaslađivačima, saharinom i ciklamatima, Japanska je vlada 70-ih godina prošlog stoljeća poduprla uvoz i uzgoj stevije kao sigurnije alternative sintetskim zaslađivačima. To vrijedi i za Koreju, Kinu, Brazil, Argentinu i Paragvaj. U Australiji i Kanadi stevija se eksperimentalno uvodi kao novi usjev. Profesor Jungbluth sa Sveučilišta u Hohenheimu procjenjuje vrijednost polja zasijanog stevijom i do 50 tisuća eura po hektaru. U Europi se godišnje troši oko 10 tisuća tona sintetskih zaslađivača upitne vrijednosti. Jungbluth smatra da se potreba za tim kemikalijama može zamijeniti sadnjom 26 tisuća hektara prirodnog sladila stevije. Stevija je prilagodljiva na različite klimatske uvjete, a naši krajevi posebno pogoduju sadnji te biljke. Nažalost, nije poznato je li ijedan hektar naše zemlje zasijan sjemenom stevije! Uočeno je da nasadi stevije odbijaju kukce nametnike, posebno skakavce (u Kanadi su otkrili da i jeleni izbjegavaju nasade stevije!), pa je ta biljka vrlo korisna za one koji su skloni organskoj, ekološkoj poljoprivredi. Uzgoj stevije pravi je izazov za poljoprivrednike, jer o načinu sadnje i obrade ovisi slatkoća njezinih listova. Iako je službeno zabranjena kao »zaslađivač«, stevija nije »zabranjeno voće«. Može se saditi, prodavati (kao dijetetski pripravak) te kupovati i konzumirati (kao sladilo).


Izvor članka
Avatar
Luna
Site Admin
 
Postovi: 1772
Pridružen/a: 08 svi 2008 11:02
Lokacija: Zagreb

Re: Stevija

PostPostao/la Luna dana 12 ožu 2009 17:06

Dobavljač stevije za RH: http://www.stevia-hrvatska.com/

Rasprave o steviji na drugim forumima: Forum.hr / Index.hr
Avatar
Luna
Site Admin
 
Postovi: 1772
Pridružen/a: 08 svi 2008 11:02
Lokacija: Zagreb

Sljedeća

Natrag na Zdravlje iz prirode

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 0 gostiju.

cron